Povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine delegacija Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre (NZBI) predvođena predsjednikom NZBI Senadom Pršićem i predstavnicima bošnjačkih asocijacija, predsjednikom Glavnog odbora Stranke demokratske akcije Hrvatske, Kemalom Velagićem, predsjednikom Udruge Bošnjaka branitelja Istarske županije i Grada Pule Jasminom Hasanbašićem tradicionalno su povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 25.11.2022.godine na mornaričkom groblju u Puli položili vijenac palim Bošnjacima koji su izgubili živote u Prvom svjetskom ratu. Vijenac je položen na spomen obilježje koji su postavili Bošnjaci Pule i Istre prije šesnaest godina na mornaričkom groblju u Puli.
Na mornaričkom groblju se nalazi i uređeni dio groblja na kojem su pokopani Bošnjaci poginuli u Prvom svjetskom ratu. To je ujedno i dokaz naše prisutnosti na ovim prostorima kao i da su naši preci pokopani na posebnom dijelu groblja sukladno svojim vjerskim uvjerenjima i običajima. Polaganje vijenca na spomen obilježje upravo na 25. studenog je prilika da se oda počast našim precima, ali i prilika da se naglasi važnost Dana državnosti BiH.
Na taj dan 25.11.1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih, te ravnopravnost NR BiH unutar SFRJ, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. studenog 1943. godine u 19 sati. Završeno je iste noći, 26. novembra, u 4 sata ujutro.
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituirana kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. studenog 1943. Godine. Za vrijeme postojanja SR Bosne i Hercegovine, dan je bio republički praznik i obilježavao se neradno.
Prigodna akademija povodom Dana državnosti BiH održana je 30.11.2022. godine, a u kulturno –umjetničkom programu nastupio je pjevački zbor Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, Istarske gondže (pupoljak ruže).
Predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre prilikom otvaranja programa citirao je velikog Miroslava Krležu:
„Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, Stećke. Šta je stećak?
Oličenje gorštaka Bosanaca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kome je prikazan kao sužanj“.
Ovom prilikom prisjetili smo se nastanka države Bosne i Hercegovine te početaka nastajanja Bosne koje datira od početka XII. stoljeća, konkretno 1130. godine, kada je Bizantija za ovo područje uvela neke administrativne elemente vazalnog statusa. Država Bosna kao suverena sila u regionu osnovana je 1180. godine, nakon što je bizantijski car Manuel I. Komnen predao vlast nad Bosnom u ruke Kulina Bana. U toku svoje vladavine, koja je trajala 24 godine (od 1180. do 1204. godine), usprkos žestokim napadima sa svih strana, uspio je očuvati samostalnost Bosne i učvrstiti njenu moć. Posebno značajan podatak za povijest Bošnjaka, njihovog identiteta i jezika, predstavlja čuvena Povelja Kulina Bana. Objavljena 29. kolovoza 1189.godine
Povelja je:
- napisana bosanskim pismom poznatim pod imenom bosančica;
- na bosanskom jeziku;
- država je imenovana imenom Bosna;
- stanovnici države Bosne nazvani su Bošnjani!
Uz sve ovo, Kulin Ban je osnovao religijski tolerantnu i čak, prvu i jedinu zvanično multireligijsku državu na tlu Europe!
Bosna je imala svoj kontinuitet srednjevjekovne državne samostalnosti, duže nego neke susjedne države. Kada je riječ o teritoriji Bosne i Hercegovine, bilo je određenih izmjena, korekcija, međutim, povijesni teritorij je sačuvan što je potvrđeno Berlinskim kongresom 1878., kao i odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a (1943.) i Drugog zasjedanja AVNOJA, Međunarodnim priznanjem Bosne i Hercegovine 6.4.1992., ali i potpisivanjem paketa mirovnih sporazuma postignutih u Daytonu 14.12.1995. godine. Međunarodno-pravno priznate granice, prihvaćanje i čuvanje Bosne od strane Bosanaca, njena tradicija u bosanstvu i bošnjaštvu i teritorijalna cjelovitost i specifičnost Bosne, garancija su njenog postojanja i opstajanja.
Obilježavanje Dana državnosti BiH je civilizacijska, humana i građanska dužnost svih građana Bosne i Hercegovine, a ujedno je dobra prilika sjetiti se svih vrijednosti borbe za ljudska prava, borbe protiv fašizma, borbe za slobodu, te značaju državnosti naše domovine, Bosne i Hercegovine.
Čestitamo svim građanima Bosne i Hercegovine, svim Bosancima i Hercegovcima u domovini i širom svijeta Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
