U organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, u subotu, 14.12.2019. godine u Hotelu Park Plaza Histria održana je književna tribina „Značaj književnog izdavaštva u stvaranju identiteta Bošnjaka“ Promocija „Edicija Bošnjaci“. Program je realiziran uz financijsku potporu Istarske županije.
U uvodnom dijelu predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre i Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske Senad Pršić naglasio je važnost Edicije Bošnjaci, te smo se stoga kao BNZH na poziv i uključili u ovaj hvale vrijedan projekt. Program je otvoren uz pjesmu „Bosno moja“ u aranžmanu Amira Rešidovića.
Promotori „Edicije Bošnjaci“ bili su gosti iz Sarajeva prof. dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod i Filip Mursel Begović glavni urednik tjednika STAVa. Nacionalnim identitetom općenito, utvrđuje se pripadnost nekog naroda određenoj naciji koja ima svoj jezik, teritorijalnu povezanost i kulturnu i etničku srodnost. Pojam nacionalne kulture odnosi se na sve ono što je stvorila jedna nacija- narod, na materijalnom i duhovnom području. Dakle, nacionalna kultura i identitet Bošnjaka je određen povijesnom tradicijom, običajima i moralom, religijom, jezikom, umjetnošću (glazbom, kulturom književnošću itd). Upravo navedene teme su obrađene u izdavačkom projektu „Edicija Bošnjaci“ koja je temelj za obradu i razumijevanje bošnjačke povijesti, tradicije, jezika, kulture, književnosti, umjetnosti i ostalih oblika stvaralaštva. Edicija Bošnjaci bi ostala kao trajni zapis kao znanstveno gradivo za postojeće i nadolazeće generacije Bošnjaka.
Kapitalni izdavački projekt o identitetu Bošnjaka
“Edicija Bošnjaci” naučno-istraživački je projekt koji se priprema povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta je tjednik Stav (medijska kuća “Simurg Media”) i Internacionalni univerzitet u Sarajevu. “Edicija Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nj. E. Bakira Izetbegovića. Uvaženo je da povodom ovog važnog datuma, kada su Bošnjaci vratili svoje povijesno ime, treba provesti naučno‑istraživački projekt iz kojeg će izrasti knjižna edicija kao trajna vrijednost od opće koristi za bošnjački narod.
Projekt je proveden s namjerom da rezultati istraživanja budu objavljeni u “Ediciji Bošnjaci”, a realizirao se u suizdavaštvu “Simurg Medije” (sedmičnog lista Stav) i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, s partnerstvom JU Muzej “Alija Izetbegović” te ostalim partnerima: Bošnjačkim nacionalnim vijećem (Republika Srbija), Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori, Bošnjačkom nacionalnom zajednicom Hrvatske i Bošnjačkim kulturnim savezom Slovenije.
Glavni urednik projekta “Edicija Bošnjaci” je Filip Mursel Begović, a izvršni urednik Mahir Sokolija. “Edicija Bošnjaci” rezultat je naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori projekta Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović.
Deset knjiga “Edicije Bošnjaci” bit će objavljeno u dva kola. I. kolo javnosti je predstavljeno u 2018. godini i riječ je o sljedećim naslovima: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić).
II. kolo se nalazi u pripremi te će izaći 2020. godine Riječ je o sljedećim naslovima: Kratka historija Bošnjaka, Kratka historija islama u BiH, Kratka historija bošnjačke književnosti, Genocid nad Bošnjacima, Kratka historija Armije Republike BiH.
Tijekom predstavljanja ove Edicije Filip Mursel Begović istaknuo je da knjige obuhvaćaju period od srednjeg vijeka pa sve do suvremenosti.
-Iako su nam to često podmetali mi nismo Turci i Bošnjaci ne postoje od dolaska Osmanskog carstva. Stoga Edicija ‘Bošnjaci’ prati historijski kontinuitet od srednjeg vijeka, a zalazi i dublje u historiju – rekao je Begović.
Naglasio je kako izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike ponajbolje pokazuje o kojem vremenskom rasponu govorimo. Od srednjeg vijeka, zatim osmanskog perioda kada su Bošnjaci pisali i na turskom, arapskom i perzijskom jeziku, preko Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije, NDH, komunizma sve do danas.
-U ovaj izbor je uključen veliki broj značajnih bošnjačkih književnika iz Hrvatske i sa Sandžaka. Što se tiče ove Edicije, za nas granice nema, Bošnjaci se promatraju u totalitetu – istaknuo je Begović. Upozorio je kako posvajanja i preimenovanja Bošnjaka traju već 120 godina te kako je potrebno napokon izdati enciklopediju, s obzirom da su Bošnjaci jedini narod u Europi koji je nikada nije izradio. Naveo je da nikada nije napisana knjiga pod imenom Historija bošnjačke književnosti, unatoč tome što je do sada napravljen veliki posao u sistematizaciji i kanonizaciji bošnjačke književnosti.
Kada govorimo o kulturi Bošnjaka, mi nužno govorimo o procesima prožimanja i interkulturalnom srodstvu tri, odnosno četiri kulture u BiH, uzimajući u obzir sefardsku kulturu kazao je prof.dr. Sanjin Kodrić.
Knjige su pisane popularno-naučnim stilom kako nepotrebne informacije ne bi zamarale čitatelje i kako bi knjige bile pristupačne svima, istaknuto je na predstavljanju.
