U Puli održana izložba fotografija Alije M. Akšamije „Izmaštana stvarnost“

U organizaciji Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre uz financijsku potporu Istarske županije u foajeu Kina Valli u Puli, 16.11.2019. godine otvorena je izložba fotografija „Izmaštana stvarnost“. Izložba je ostala otvorena do kraja mjeseca. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio predsjednik NZBI Senad Pršić i asistentica voditeljice kina Valli Alice Borina.

 Izložba svjedoči o velikanu fotografije Aliji Akšamiji koji vizualnim doživljajima, fotografskim aparatom, kamerom, otima od zaborava jedno vrijeme, ljude, običaje, događanja i neobuzdanu prirodu  istočne Bosne i Hercegovine. Neke podsjeća, neke upoznaje, a mladim naraštajima bošnjačke nacionalne manjine razgledavanjem izložbe pomaže u razumijevanju njihove pripadnosti bošnjačkoj tradiciji i kulturi.

Na otvorenju izložbe o autoru govorila je predsjednica Programskog savjeta NZBI, mr.sc. Aida Muradbegović: „Alija Akšamija je jedan od najvećih umjetnika-fotografa ikad rođenih u Bosni i Hercegovini. Veći dio života proveo je u Višegradu i po istočnoj Bosni. Školovao se u Sarajevu  i doškolovao u Beogradu i SAD- u. Radio je kao umjetnički i novinski fotograf, kroničar poslijeratnih godina u bosansko-hercegovačkoj provinciji. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama. Nagrađen je sa 84 zlatne, srebrene, brončane medalje, diplome, priznanja i pohvale, na nacionalnim i internacionalnim izložbama. 2008. godine dobitnik je Europske nagrade za životno djelo u oblasti likovnih umjetnosti –fotografskog djelovanja  dodijeljenu od Europske federacije profesionalnih fotografa.

Cijeli svoj život i rad Alija Akšamija posvetio je zemlji u kojoj je rođen 1904., u kojoj je živio, a preminuo je dan prije svoga 98 rođendana 2016. godine. Bio je revolucionarni fotograf evropske fotografije koji je redefinirao portretnu fotografiju kao umjetnički oblik, a njegov rad je pridonio uvrštavanju bosansko-hercegovačke fotografije u svjetske tokove kreativne izražajnosti.

Njegov interes za fotografiju počeo se razvijati još dok je bio u trećem razredu osnovne škole kada je zapravo prvi put ugledao fotoaparat u rukama fotografa koji je iz Sarajeva došao kako bi napravio sliku učenika iz njegovog razreda. Prvi vlastiti aparat kupio je krajem tridesetih godina u Zagrebu, a zahvaljujući priručniku koji je uz njega dobio, snimio je 1938.  god. svoje prve snimke.

Svojim radom nastojao je ovjekovječiti slike ljudi i života oko njega. Svjestan značaja onog čime se bavi, otimao je od zaborava te trenutke, događaje i ljude. Djetinjstvo provedeno u Rogatici ostavilo je duboki trag u njegovom stvaralaštvu. Teška iskustva koja su njegova obitelj i on proživjeli bila su mu dodatna inspiracija u toj borbi s očuvanjem sjećanja na ljude, ali i vrijeme u kome su se u nekoliko navrata pred  njegovim očima rušile cijele slike svijeta u kome je živio.

Tijekom povremenih boravaka u Sarajevu nastao je njegov prvi ciklus fotografija nazivom „ Iz Sarajeva 1938/39“ koji se može označiti kao period stvaranja njegovih osnovnih ideja kreativnog djelovanja u ovoj oblasti. Svakodnevica sarajevske čaršije predstavljala je scenu na kojoj je uočavao, bilježio i naglašavao najfinije pojedinosti originalnog pristupa u fotografiranju slučajnih prolaznika u pokretu, Nakon njegovog sudjelovanja u NOB-i slijedi cijeli niz tematskih ciklusa fotografije :“Rogatica“, „ Portreti povratnika“, „Slučajni prolaznici“, „Višegrad“, „Borike“, „Djeca“, „Splavarenje na Drini“ itd.

Širokih interesa, veliku pozornost i vrijeme Alija Akšamija posvećivao je istraživanjima i mogućnostima koja su njegov rad činili duboko umjetničkim. Njegova usredotočenost u takvom pristupu, kao i potreba za potpunom slobodom u radu bile su razlog da je napustio državnu službu te se posvetio samostalnom radu. To je značilo da više nije morao voditi računa o tome kako i koliko će trošiti fotografski film te da je napokon imao slobodu eksperimentiranja. Imao je izražen osjećaj prepoznati ljepotu i uzbudljivost života u sebi i oko sebe jer je fotografija ljudski angažman  „zapis stvarnoga“ koji upućuje na nešto u određenom trenutku vremena i prostora.

Svjetsko priznanje kreativnog djelovanja Alija Akšamija je postigao fotografijom nobelovca Ive Andrića koja u pozadini prikazuje čuvenu ćupriju Mehmed paše Sokolovića oko čije se povijesti i odvija njegov slavni roman. 1963. godine Ivo Andrić je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Alija Akšamija je izjavio „Ako su ovaj moj rad i nagrade doprinos bosanskoj umjetnosti i kulturi makar jedan atom –to mi je najveća nagrada“(Jergović, M. https://www.jegovic.com.ajfelov-most.alija aksamija. 4.04.2016.). Ova izjava jasno govori o neizmjernoj ljubavi Alije Akšamije prema Bosni i Hercegovini i njegovoj odluci da se u svojim sedamdesetim godina kao fotograf pridruži Armiji BiH“

Kako bi se postigao potpuni ugođaj i doživljaj Bosne i Hercegovine, vrijedne članice NZBI pripremile su tradicionalne bosanskohercegovačke slastice, dok je BKUD „Vodnjan“ iz Vodnjana nastupio sa koreografijama.

 

 

https://www.glasistre.hr/izlozbe/izmastana-stvarnost-izlozba-fotografija-alije-m-aksamije-u-kinu-valli-604463

https://www.glasistre.hr/izlozbe/u-predvorju-kina-valli-otvorena-izlozba-alije-m-aksamije-autor-koji-je-otimao-od-zaborava-ljude-dogadaje-i-neobuzdanu-prirodu-istocne-bosne-i-hercegovine-605186

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *