Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH delegacija Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre (NZBI) predvođena predsjednikom Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre Senadom Pršić i predstavnicima SDAH Ogranak Pula na čelu sa predsjednikom Kemalom Velagićem i predstavnicima Udruge Bošnjaka branitelja danas su, tradicionalno na Mornaričkom groblju u Puli položili vijenac palim Bošnjacima koji su izgubili živote u I. Svjetskom ratu. Vijenac je položen na spomen obilježje koji su postavili Bošnjaci Pule i Istre prije dvadesetak godina na mornaričkom groblju u Puli. Na mornaričkom groblju se nalazi i uređeni dio groblja na kojem su pokopani Bošnjaci poginuli u 1. svjetskom ratu. To je ujedno i dokaz naše prisutnosti na ovim prostorima kao i da su naši preci pokopani na posebnom dijelu groblja sukladno svojim vjerskim uvjerenjima i običajima. Polaganje vijenca na spomen obilježje upravo na 1. ožujak je prilika da se oda počast našim precima, ali i prilika da se naglasi važnost dana nezavisnosti BiH. Upravo Dan nezavisnosti nas podsjeća na referendum koji je održan 1992. godine u BiH na kojem je 66 % građana BiH glasalo za nezavisnost BiH kao države ravnopravnih građana i naroda BiH, Bošnjaka, Srba i Hrvata i drugih naroda koji u njoj žive.
Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine jedan je od najvažnijih datuma u novijoj povijesti BiH, 28. februara 1995. godine Skupština Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu, donijela je odluku kojom je 1. mart proglašen Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovaj datum danas se obilježava samo u Federaciji, dok je u Republici Srpskoj 1. mart običan radni dan.
Zemlje članice Europske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda. Nažalost, u
isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravu agresiju i ratni požar, koji je prouzrokovao ogromne ljudske žrtve i patnje, kao i materijalna razaranja.
U ratnoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu je stotine hiljada ljudi ubijeno, dva milijuna ljudi raseljeno, dvadeset tisuća silovanih žena, a ratnim zločinima i genocidom izmijenjena je demografska struktura Bosne i Hercegovine.
Uspješnim otporom građana Republike Bosne i Hercegovine agresiji i zalaganjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine za multietničku i demokratsku državu ravnopravnih naroda, BiH je očuvala svoj državnopravni i historijski kontinuitet. U američkom gradu Daytonu 21. novembra
- potpisan je mirovni sporazum, čime je neslužbeno završena agresija na BiH. Konačni sporazum potpisan je u Parizu 14. decembra 1995. godine, a Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u evropskoj porodici država.
Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela Bosne i Hercegovine po ključu 51% teritorije Federaciji BiH i 49% Republici Srpskoj. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko distrikta, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu. Ustav je donesen na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Po tom ustavu Bosna i Hercegovina je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za euroatlantske integracije. Bosna i Hercegovina se nalazi pod svojevrsnim međunarodnim protektoratom koji se ostvaruje preko Ureda Visokog predstavnika.
Daytonski sporazum je doveo do završetka rata u Bosni i Hercegovini, ali je ostavio mnoge stvari neriješene sa brojnim posljedicama u političkom i ekonomskom životu zemlje.
Čestitamo svim građanima Bosne i Hercegovine, svim Bosancima i Hercegovcima u domovini i širom svijeta Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
