20. godina duše: Jubilej Festivala bošnjačke kulture u Istri koji je utkao neraskidivu nit u srce Istre

Završnica 20. Festivala bošnjačke kulture u organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre: Od ćilima do sevdalinke

Dva desetljeća Festivala bošnjačke kulture u Puli svjedoče o kontinuitetu i vitalnosti tradicije bošnjačke zajednice u Istri, koji je u proteklih dvadeset godina izrastao u prepoznatljiv simbol kulturne raznolikosti, međukulturnog dijaloga i zajedništva, a ovogodišnja završnica dodatno je potvrdila njegovu važnost za lokalnu i širu kulturnu scenu.

Povijest i značaj festivala

Pokrenut prije dvadeset godina, Festival bošnjačke kulture postupno je prerastao u trajnu platformu za očuvanje i predstavljanje kulturne, glazbene, plesne i gastronomske baštine bošnjačke zajednice. Njegova posebnost leži u činjenici da je kroz godine postao prostor susreta različitih generacija i kulturnih identiteta, mjesto dijaloga između lokalnog stanovništva i bošnjačke dijaspore. Uz glazbu, folklor, književnost i radionice, manifestacija je pokazala kako tradicija i suvremeni izričaji mogu skladno koegzistirati te doprinijeti jačanju međukulturnog razumijevanja.

Književna večer: „Duh bosanskog ćilima“

 Završni tjedan Festivala otvoren je u petak književnom večeri u prostoru pulskog Coworkinga, gdje je predstavljena knjiga „Duh bosanskog ćilima“ autorice Amile Smajović. Program je moderirao poznati pulski glumac Igor Galo, vodeći publiku kroz razgovor o višegodišnjem istraživanju i značenju bosanskog ćilima.

– Iako sam prvi put u Puli, osjećam se kao kod kuće. Tema knjige na prvi pogled izgleda lokalno, ali   ona je puno šira i može poslužiti kao poticaj svima koji se žele baviti ovom tradicijom. Posebno me zanima umjetnički aspekt geometrijskih motiva u ćilimu, njihovo porijeklo i simbolika – kroz istraživanje sam htjela pokazati koliko bogata i fascinantna može biti ova tradicija, poručila je Smajović. Publika je imala priliku upoznati se s opsežnom analizom od više od 400 stranica, koja objedinjuje likovne, povijesne, etnografske i komunikološke aspekte ćilima, s naglaskom na geometrijske motive koji stoljećima nose kulturnu poruku. Književna večer pritom je poslužila kao intelektualni uvod u subotnju svečanost i naglasila baštinu koju festival njeguje.

Svečana završnica u Hotelu Park Plaza Histria

 Velika završna svečanost održana je u subotu u kongresnoj dvorani Hotela Park Plaza Histria. Emotivna i svečana atmosfera te dugotrajan pljesak bili su jasan znak koliko zajednica cijeni dvadesetogodišnji rad Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre.

Program je otvoren svečanim prikazivanjem filma o povijesti festivala i njegovoj važnosti. Okupljene su potom pozdravili predsjednik NZBI Senad Pršić, predstavnici Istarske županije pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije g. Vladimir Torbica naglasivši upravo različitost i međusobno uvažavanje: „Upravo zato što smo različiti, toliko smo i bolji. Istarska županija i dalje će podupirati vaš rad, jer svaki vaš uspjeh ujedno je i naš uspjeh.“

Ispred Grada Pule prisutnima se obratila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Paola Orlić i načelnik Općine Medulin Ivan Kirac, koji je istaknuo da je Festival i dio programa obilježavanja Dana općine Medulin, uz čestitke organizatorima na ovom značajnom jubileju.

Poseban gost večeri bio je veliki pjesnik Enes Kišević koji je svojim mudrim i emotivnim stihovima obogatio našu svečanost i podsjetio nas na snagu riječi, ljubavi i ljudskosti.

Glazbeni program i čuvarice sevdalinki

Završna večer bila je prožeta glazbom i folklorom. Prve su nastupile Istarske gondže, pod vodstvom prof. Đenane Đulepa Levak – čuvarice sevdalinki u Istri, koje se predano trude sačuvati ovu tradicionalnu glazbenu formu uz pratnju mladog virtuoza na harmonici Ishara Krupića. Autentičnost i emotivna snaga njihovih izvedbi posebno su se dojmile publike.

Nakon njih, na pozornicu je stupilo Kulturno-umjetničko društvo Uljanik, dugogodišnji nositelj istarskog folklora, predstavljajući tradicijske plesove i nošnje uz pratnju autohtonih instrumenata. Njihov nastup podsjetio je na važnost čuvanja lokalne baštine i raznolikost plesnih tradicija Istre.

Program su obogatili i gosti iz Brčkog – KUD Preporod – koji su se predstavili iznimnim vokalnim izvedbama, folklorom i recitalima, donoseći na pozornicu energiju i prepoznatljive motive bošnjačke tradicije.

Poseban vrhunac večeri bile su interpretacije sevdalinki koje su izvele Vesna Hadžić uz pratnju banda, te operna umjetnica prof. Ana Babić, uz pratnju prof. Demira Krupića. Njihovi nastupi izazvali su dugotrajan pljesak i potvrdio emotivnu snagu sevdalinke kao glazbenog oblika.

Okusi tradicije i vrijedne članice

Završnici su posebnu toplinu dali tradicionalni slani i slatki specijaliteti, pripremljeni od strane članica zajednice. Njihov trud i predanost obogatili su festival okusima, mirisima i duhom naslijeđa koje se prenosi s generacije na generaciju:

Na pozornici su se predstavile Ramiza Vugdalić, Jasna Malagić, Alisa Alunović, Elmasa Kavgić, Mirsada Zukić, Enisa Buljubašić, Dina Kurtović, Medina Sejfo, Fatima Kurdić, Hava Kenjar, Ifeta Huskić, Fehima Solo, Zarifa Hasanović, Hava Šehović, Asima Kaltak, Elvisa Daić, Merisa Sotić, Aida Hadžipašić, Hamida Mujkanović, Duška Mališanović i Elvisa Botonjić.

Dvadeset godina kontinuiteta i multikulturnog identiteta

Festival je u dvadeset godina postao jedno od najprepoznatljivijih mjesta okupljanja kulturnih udruga, umjetnika i članova zajednice, promovirajući dijalog, suživot i razumijevanje. Potvrdio je da kultura može biti snažan alat povezivanja ljudi različitih nacionalnosti, kao i most između generacija. Pula je kroz ovaj festival postala važna točka razmjene kulturnih iskustava.

Zahvalnice i budući planovi

Svečanost je zaključena dodjelom zahvalnica inicijatorima Festivala, Mirasu Kugići, Elvisu Mileti i sadašnjem predsjedniku NZBI Senadu Pršiću čija ideja, rođena iz ljubavi i poštovanja prema bosansko hercegovačkoj kulturi, tradiciji i baštini, te želji za njenim očuvanjem i promocijom u Istri, izrasla je u jedan od najstarijih i najvažnijih programa manjinske kulture na ovim prostorima.
Zahvaljujući toj ideji, godinama se uspješno stvara most suradnje i suživota, obogaćujući kulturnu scenu Istre i jačajući veze s Bosnom i Hercegovinom. Festival je postao nezaobilazno mjesto susreta, gdje se kroz glazbu, folklor, književnost i tradicionalnu gastronomiju slave identitet i zajedništvo.

Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre i svi prijatelji bosansko hercegovačke  kulture s velikom se zahvalnošću obraćaju Senadu Pršiću, vizionaru i neumornom radniku, za njegov izuzetan i dugogodišnji doprinos u osnivanju, razvoju i kontinuiranom održavanju Festivala bošnjačke kulture u Istri. Kroz više od dva desetljeća, Festival je pod njegovim predanim vodstvom izrastao u najstariji i najznačajniji kulturni program bošnjačke manjine u Istri, postajući nezaobilazan dio multikulturalnog identiteta Istarske županije. Entuzijazam, volonterski rad i posvećenost očuvanju i promociji bošnjačke kulturne baštine – od sevdalinke i tradicionalnih plesova, do gastronomije i književnosti – neizmjerno su obogatili život zajednice i omogućili bolje razumijevanje i suživot s drugim kulturama.
Hvala Vam što ste stvorili platformu koja spaja generacije, njeguje tradiciju i služi kao most između Istre i Bosne i Hercegovine.

Zahvalnice su dodijeljene i Ivanu Makaru, menadžeru hotela Park Plaza Histria kao izraz iznimne zahvalnosti za dugogodišnju i nesebičnu podršku u organizaciji Festivala bošnjačke kulture u Istri i Mladenu Dobriću za njegov neprocjenjiv doprinos u održavanju i tehničkoj organizaciji Festivala.

Organizatori najavljuju da će Festival i sljedeće godine ponuditi nove programe i susrete, s ciljem daljnjeg povezivanja ljudi kroz kulturu, tradiciju i umjetnost te dodatnog jačanja kulturnog identiteta bošnjačke zajednice u Istri.

Dvadeseta obljetnica Festivala bošnjačke kulture u Puli pokazala je da tradicija, umjetnost i zajedništvo mogu skladno živjeti zajedno, stvarajući stabilan most između prošlosti, sadašnjosti i onoga što tek dolazi.

Tekst: Martina Rojnić

Foto: Elvis Malagić

 

Odgovori